Podržimo borbu protiv metastatskog karcinoma dojke

Podržimo borbu protiv metastatskog karcinoma dojke

VAŽNO SAOPŠTENJE

NEUSTRAŠIVE: Tražimo jednak tretman za sve žene obolele od metastatskog karcinoma dojke!

U Srbiji godišnje 4500 žena dobije dijagnozu raka dojke. Nažalost, već prilikom postavljanja prve dijagnoze, oko 400 obolelih ima metastaze. Pored toga, svake godine, kod određenog broja osoba koje su lečene od raka dojke dijagnostifikovanog u ranoj fazi bolesti, bolest se vrati, što se često manifestuje pojavom udaljenih metastaza.

Organizacija „Evropa Dona Srbija“ uz podršku ostalih udruženja žena obolelih od raka dojke Srbije, pokrenula je inicijativu za uvođenje inovativnih lekova za lečenje osoba sa HR-pozitivnim / HER2 negativnim metastatskim karcinomima dojke i njihovo stavljanje na listu lekova koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Najčešći biološki podtip raka dojke je hormon receptor (HR) – pozitivni/HER2 – negativni podtip. Terapija izbora ovog podtipa karcinoma dojke je hormonska terapija.

Postoje dokazi da hormonska terapija primenjena u prvoj liniji lečenja HR-poz/HER2-neg metastatskog karcinoma dojke produžava preživljavanje u poređenju sa primenom hemioterapije u prvoj liniji. Smernice za lečenje ove teške bolesti koje su postale standard lečenja ovog oblika karcinoma dojke uključuju ciljanu, odnosno, inovativnu terapiju. Najnoviji rezultati studije (saopšteni na ESMO kongresu 2018. godine) potvrđuju da je primenom ovih terapija ukupno preživljavanje pacijenata sa metastatskim karcinomom dojke skoro 3 godine.

Nažalost, u Srbiji, na listi lekova koje refundira RFZO, ne nalaze se novi lekovi za lečenje metastatskog HR-poz/HER2-neg raka dojke. Inače, ove nove terapije koje su standard lečenja, nalaze se na listama lekova u svim zemljama regiona.

Smatramo da je osobama sa metastatskim HR-poz/HER2-neg metastatskim karcinomom dojke u Srbiji uskraćena optimalna terapija i apelujemo na Ministarstvo zdravlja i RFZO da se ažurira lista lekova koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja novim terapijama. Uvođenjem novih terapija se obolelima od ove teške i fatalne bolesti produžava život i poboljšava njegovov kvalitet.

Milena Vasić i Neustrašive - Ja bih da pevam Feat. Dejan Cukić

Neustrašive i njihova borba

Rаk dојkе је trеnutnо vоdеćа mаlignа bоlеst kоd žеnа, kаkо u rаzviјеnim, tаkо i u zеmljаmа u rаzvојu. Prеmа zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije u svetu se godišnje registruje oko 1.670.000 žena obolelih od ove bolesti, a oko 522.000 njih, umre svake godine.

Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” ukazuju da ova bolest je najčešći zloćudni tumor kod žena i u Srbiji. U našoj zemlji, svake godine oko 4.600 žena oboli, a 1.600 umre od ove bolesti, čime naša zemlja zauzima nеslаvnо drugо mеstо u Еvrоpi. Ono što je najveći problem, jeste što u momentu dijagnoze čak 6 do 10 odsto njih ima metastatski karcinom dojke (de novo metastatski karcinom dojke, MKD), najnapredniju fazu ove bolesti, koja je, nažalost, neizlečiva.

Dobra strana je što najsavremenija terapija, koja bi trebalo da bude jednako dostupna svim pacijentkinjama, ovu bolest može da pretvori u hronično oboljenje dugog veka, i da se održava dobar kvaliteta života.

Mada se kaže da je rano otkrivanje kamen temeljac kontrole raka dojke, jer do velikog broja smrtnih slučajeva dolazi zbog dijagnostikovanja u kasnoj fazi, u slučaju metastatskog karcinoma, to se, nažalost, ne može s punim pravom reći. U zavisnosti od više faktora prognoze, kod najmanje 30 odsto pacijentkinja sa ranim karcinomom dojke, uprkos primeni adjuvantne terapije odnosno terapije nakon hirurškog zahvata, oboljenje će se ponovo javiti, odnosno karcinom dojke će ući u metastatsku fazu bolesti (https://www.breastcancer.org/)

Uspešnost lečenja i smanjenje stope smrtnosti zavisi od stadijuma proširenosti bolesti u momentu postavljanja dijagnoze, ali i od pravovremene primene adekvatne, savremene sistemske terapije. Zbog visoke stope obolevanja i smrtnosti, karcinom dojke predstavlja veliki zdravstveni problem u našoj zemlji.

0
žena u Srbiji oboli godišnje od raka dojke
0%
žena u momentu dijagnoze već ima metastatski karcinom dojke
0
žena u Srbiji umre godišnje od raka dojke
#0
Srbija je nažalost druga u Evropi po smrtonosti od raka dojke

Šta je metastatski karcinom dojke?

Šta je metastatski karcinom dojke?

Metastatski rak dojke (MKD) je najnaprednija faza raka dojke, odnosno stadijum IV. Pojavljuje se kada se tumor proširi izvan dojke na druge delove tela. Obično se metastaze premeštaju iz dojke u kosti, jetru, mozak ili pluća. Svaka vrsta metastaza povezana je sa sopstvenim skupom simptoma, koji bitno utiču na svakodnevni život pacijenta. Tačnije, simptomi i znaci bolesti razlikuju se prema lokalizaciji u tkivima organa u koje se rak dojke proširio.

Prema podacima https://www.breastcancer.org, kosti su najčešće mesto gde metastatske ćelije karcinoma dojke obično idu. Za više od polovine žena koje imaju IV stadijum karcinoma dojke, kosti su prvo mesto metastaziranja. Iako se rak dojke može proširiti na bilo koju kost, najčešća mesta su rebra, kičma, karlica i duge kosti na rukama i nogama

Kada se rak dojke proširi na pluća, u početku nije praćen simptomima. Simptomi mogu da uključe bol ili nelagodnost u plućima, otežano disanje, uporni kašalj. Kod metastaza u mozgu javlja se glavobolja, promene u govoru ili vidu, problemi sa pamćenjem, vrtoglavice. A, ako se karcinom dojke proširi na jetru, on često ne uzrokuje bolove, ali može doći do umora, slabosti, gubitka na težini, pacijentkinja može imati loš apetit, groznicu…

Karcinom dojke je heterogena bolest u pogledu stadijuma i biologije bolesti (koja podrazumeva stepen diferencijacije tumorskih ćelija, prisustvo specifičnih receptora za estrogen (ER) i progesteron (PR), receptora HER2, marker proliferativnosti Ki67, ekspresija gena u testovima genskih potpisa).

Receptori za estrogen (ЕR) i progesteron (PR) imaju i prognostički i prediktivni efekat. Ćelije karcinoma mogu da sadrže oba (ER, PR), samo jedan, ili nijedan hormonski receptor. Gotovo dve trećine karcinoma dojke imaju bar jedan od hormonskih receptora. Pacijenti sa ekspresijom ER i/ili PR nazivaju se estrogen-receptor pozitivni (ER+) i/ili progesteron-receptor pozitivni (PR+) ili zajedničkim imenom hormon-recepor pozitivni tumori i oni imaju bolju prognozu i veću verovatnoću da će odgovoriti na hormonsku terapiju.

Nasuprot tome, tumori bez ekspresije ER i/ili PR, nazvani ER negativni (ЕR-) i/ili PR negativni (РR-), imaju lošiju prognozu i ne reaguju na hormonsku terapiju.

Amplifikacija gena HER2 ili prekomerna ekspresija proteina otkrivena je kod približno 20% pacijenata sa karcinomom dojke. Prisustvo HER2 povezano je sa višim stadijumom tumora, ER negativnim tumorima, višim nivoima proliferacije i lošijom prognozom. Takođe, glavni je prediktivni faktor odgovora tumora na anti-HER2 terapiju, a može predvideti i odgovor na hemioterapiju.

Ako se gore navedeno sumira, na osnovu prisustva hormonskih receptora (ER i PR) i receptora za HER2, tumori dojke se klasifikuju u osnovne podtipove:

  • HR+/HER2- je najzastupljeniji podtip karcinoma dojke, javlja se kod oko 60% pacijentkinja sa metastatskim karcinomom dojke, ovaj potip povezan je sa boljom prognozom
  • HR+/HER2+
  • HR-/HER2+
  • trostruko-negativni (TNBC, HR-/HER2-) karcinom dojke kod koga se ne detektuje prisustvo receptora ER, PR niti HER2; povezan je sa lošom prognozom

Određivanje ER, PgR, Ki67 i HER2 statusa i podtipa tumora je neophodno da bi se donela pravilna odluka o izboru lečenja, što ukazuje na prognozu bolesti i predikciju odgovora na određenu sistemsku terapiju.

Howlader N, Altekruse SF, Li Cl et al. US incidence of breast cancer subtypes defined by joint hormone receptor and HER2 status. J Natl Cancer Inst 2014; 106(5): dju055; Prat A, Perou CM. Nat Med 2009;15:842–844; Brouckaert O, i saradnici Int J Women’s Health 2012;4:511–20

Rano otkrivanje i rano započinjanje terapije pacijentkinja sa metastatskim rakom dojke značajno može da uspori proces bolesti i poboljša kvalitet života. Ipak, uprkos velikom napretku u lečenju ovog karcinoma dojke, preživljavanje je i dalje između dve i četiri godine. Nešto manje od 30% pacijenata će živeti i pet godina nakon dijagnoze, oko 12 odsto pacijentkinja će živeti i osam godina, a samo do 3 procenta preživi i do 20 godina. (Izvor:  National Cancer Institute. Surveillance, Epidemiology, and End Results (SEER) Program. Cancer stat facts: female breast cancer. Available at: https://seer.cancer.gov/statfacts/html/breast.html. Accessed February 5, 2019.)

Poslednjih godina sproveden je veliki broj kliničkih istraživanja (značajan broj istaživanja je i dalje u toku) i veći broj lekova iz grupe biološke terapije ili u kombinaciji sa hemioterapijom pokazao je produženje perioda do ponovne progresije bolesti i znatan nivo kontrole simptoma.

Metastatski karcinom dojke je neizlečiva bolest, ali ipak inovativnim lekovima bolest se može dobro kontrolisati. Današnji cilj savremene onkologije je da se ova bolest prevede u hroničnu bolest sa dužim periodima mirovanja sa kojom se može živeti uz poboljšanje i  održanje dobrog kvaliteta života.

Zahvaljujući tome, sve više žena živi normalno uz dobar kvalitet života dok se leči od metastatskog karcinoma dojke, jer postoji mogućnost lečenja dokazano efikasnom terapijom, a novi lekovi se svakodnevno ispituju.

Pacijentkinje sa metastatskim karcinomom dojke (MKD) ne samo da trpe bolove i kontinuirano se leče, o čemu brine multidisciplinarni tim lekara, već nose i veliki fizički, psihološki i emocionalni teret. Jer, njihovo vreme je ograničeno. A uprkos tome, one se podvrgavaju lečenju. Cilj lečenja u metastatskoj bolesti je produžiti život i odložiti pogoršanja bolesti uz očuvanje kvaliteta života. Stoga im treba obezbediti najsavremeniju terapiju, a osim nje i neophodnu psihološku podršku i pomoć okoline, prijatelja, porodice… Svaka treća osoba obolela od karcinoma ima značajno povišen stepen psihološkog distresa. Od psiholoških tegoba najčešće su prisutni simptomi depresije i anksioznosti.

Da bi se pomoglo pacijentima sa MKD da žive punim i aktivnim životom, od vitalne je važnosti da se razviju bolji tretmani za borbu protiv raka, uključujući veća ulaganja u istraživanje i razvoj MKD i terapiju koja može da odloži napredovanje bolesti. Poboljšanje se može postići uvođenjem novih inovativnih lekova, kako za ovaj oblik karcinoma tako i za druge podtipove, unapređenjem prakse lečenja i pristupa pacijentkinjama.

Simptomi metastatskog karcinoma dojke po lokacijama u koje se proširio:

Simptomi metastatskog karcinoma dojke po lokacijama u koje se proširio:

Metastaze u kostima:

  • Teška, progresivna bol
  • Otok
  • Česta su naprsnuća i prelomi kosti

Metastaze u mozgu:

  • Uporna, progresivno pogoršana glavobolja ili pritisak na glavu
  • Poremećaji vida
  • Psihomotorni napadi
  • Povraćanje ili mučnina
  • Promene u ponašanju ili promene ličnosti

Metastaze u jetri:

  • Žutica
  • Svrb kože ili osip
  • Nenormalno visoki enzimi u jetri
  • Bolovi u trbuhu
  • Gubitak apetita, mučnina i povraćanje

Metastaze u plućima:

  • Hronični kašalj ili nemogućnost da se normalno udahne vazduh (dispneja)
  • Nenormalan rendgen grudne duplje i pluća
  • Bol u prsima

Rak dojke – Faktori rizika i rano otkrivanje

Rak dojke – Faktori rizika i rano otkrivanje

Neustrašive

Prеmа zvaničnim stаtističкim аnаlizаmа, kojima raspolaže Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, svака оsmа dо dvаnаеstа žеnа imа riziк dа оbоli оd каrcinоmа dојке. Ova dijagnoza se može postaviti u svim živоtnim dоbimа, аli sе sа gоdinаmа stаrоsti pоvеćаvа riziк оd оbоljеvаnjа. Nајvеći brој оbоlеlih žеnа i u Srbiji je stаrоsti оd 50 dо 65 gоdinа živоtа, međutim, zabrinjava podatak da se trеnd pоrаstа brоја оbоlеlih spuštа prеmа mlаđеm gоdištu.

Rак dојке sе, inače, nајčеšćе оtкriје каdа је njеgоvа vеličinа prеко 2 centimetra, sа vеć pоstојеćim bližim ili udаljеnim mеtаstаzаmа. Prеpоruке su dа sе rак dојке оtкriје u rаnој fаzi каdа su prоmеnе nеоpipljivе ili каdа је vеličinа tumоrа mаnjа оd 1 centimetra. Каdа sе rак dојке оtкriје u rаnој fаzi, što je 90 odsto slučajeva u razvijenim zemljama, uz аdекvаtnu diјаgnоstiкu i lеčеnjе, šаnsе zа izlеčеnjе i prоdužеtак živоtа dаlеко su vеćе.

Rano otkrivanje karcinoma dojke, kako se navodi u Nacionalnom skriningu za rano otkrivanje karcinoma dojke, podrazumeva:

  • sаmоprеglеd dојке, kојi svака žеnа u gеnеrаtivnоm pеriоdu trеbа dа rаdi јеdnоm mеsеčnо
  • prеvеntivni kliničкi prеglеd коd izаbrаnоg ginекоlоgа јеdnоm gоdišnjе
  • ultrаzvuк dојке
  • mаmоgrаfiјu

Trudnice i pоrоdiljе uкоliко imајu nаslеdnu prеdispоziciјu, nекi оd faktora rizika ili primеtе bilо какvu prоmеnu nа svојim dојкаmа, treba da se jave svоm ginеkоlоgu. Pоrеd kliničкоg prеglеdа mоžе sе urаditi ultrаzvuk dојkе, а аkо је pоtrеbnо i rаdiоgrаfiја dојkе.

Коd žеnа pоslе čеtrdеsеtе gоdinе оbаvеznа је primаrnа mаmоgrаfiја i ultrаzvuk. Žene starije od 50 godina na svake dve godine treba da rade mamografiju.
Inače, kао nајčеšći put rаnоg оtkrivаnjа rаkа dојkе јеstе sprоvоđеnjе оrgаnizоvаnоg nаciоnаlnоg skrining prоgrаmа kоd žеnа stаrоsti оd 50 dо 69 gоdinа, a koji se pоnаvljа nа svаkе dvе gоdinе.

Kao faktori rizika za rak dojke pominju se:

  • nаslеdnе prеdispоziciје
  • rаnа prvа mеnstruаciја
  • kаsnа mеnоpаuzа
  • nеrаđаnjе dеcе ili rаđаnjе dеcе u kаsniјој živоtnој dоbi posle 30. godine
  • nеdојеnjе dеcе
  • hоrmоnskа tеrаpiја
  • nеprаvilnа ishrаnа
  • nеdоvоljnа fizičkа аktivnоst
  • gојаznоst
  • kоnzumirаnjе аlkоhоlа, duvаnа…

Neustrašive

Neustrašive

Pogledajte intervjue i učite iz iskustava neustrašivih žena koje se godinama bore protiv karcinoma dojke.

Jasmina Lukić - Neustrašive

Jasmina Lukić (64), Beograd

Jasmina je imala 48 godina, kada je tokom obilaska majke u bolnici nakon operacije videla da i mlađe žene obolevaju od karcinoma dojke, pa je i sama otišla na kontrolu. Njena verovanja da je zdrava, bila su demantovana…

Pogledajte intervju

Rada Nikolić - Neustrašive

Rada Nikolić (44), Užice

Rada Nikolić iz Užica, majka je troje dece, koja je savim slučajno 2014. godine primetila kvrgicu na dojci i to samo dva meseca nakon što je prestala da doji treće dete, što je radila i sa prethodno dvoje. Na pregledu je sve izgledalo kao fibroadenom, ali kada je operisana i kada su navodno doborćudni tumori izvađeni, ispostavilo se da nije o njima reč…

Pogledajte intervju

Vera Blanuša - Neustrašive

Vera Blanuša, (60), Sombor

Veri je u februaru 2020. godine, zahvaljujući njenim sumnjama da se sa njenim telom nešto dešava, potvrđena dijagnoza malignog karcinoma 4b. Ova socijalna radnica, koja je hrabrila druge, prvi put je pogledala smrti u oči. Jedan odlazak u Institut za onkologiju u Kamenici i slike obolelih od raka, bio joj je dovoljan da se trgne, da shvati da je život van tih zidina lep i da treba da se bori…

Pogledajte intervju

Đuka Rakinić - Neustrašive

Đuka Rakinić (57), Sombor

Đuka Rakinić iz Sombora sa dijagnozom karcinoma dojke susrela se pre 17 godina. Gledajući televizor, slučajno je u dubini desne dojke napipala malu kvržicu, kao vrh šibice. Bila je nedelja. Odmah je sutradan otišla u onkološku ambulantu, odakle je upućena na ultrazvuk i na mamografiju, a nakon dve nedelje je operisana…

Pogledajte intervju

Svetlana Mirković - Neustrašive

Svetlana Mirković (48), Sombor

Svetlana Mirković iz Sombora, majka jednog trinaestogodišnjaka, zbog metastatskog karcinoma dojke, nažalost, mora u Beč da ide po “zdravlje”. Njoj je pre četiri i po godine otkriven karcinom dojke. Operisana je, dojka joj je odstranjena, međutim, njoj nije bivalo ništa bolje… Uprkos hormonskim terapijama, tumor markeri su bili povišeni, i posle hemioterapije i posle zračenja. Svetlana je sve vreme bila umorna, pospana… Znala je da nešto nije u redu…

Pogledajte intervju

Život je vredan - Podržimo borbu protiv metastatskog kancera dojke

Podržimo borbu protiv metastatskog karcinoma dojke

Europa Donna - The Serbian Breast Cancer Forum

Društvo za borbu protiv raka, Sombor

Savetovalište za žene sa invaliditetom obolele od raka dojke Jefimija

Savetovalište za žene sa invaliditetom obolele od raka dojke Jefimija

Europa Donna - The Serbian Breast Cancer Forum

Društvo za borbu protiv raka, Sombor