Osnovne vrste lečenja metastatskog karcinoma dojke (MKD)
Napisala: Dr sci. med. Marijana Milović – Kovačević
MKD se prevashodno leči sistemskim pristupom. Zračenje, a retko hirurška intervencija, takođe se može koristiti, kada je to potrebno za kontrolu bolesti ili simptoma. MKD se leči različitim terapijskim pristupim. Tri glavne vrste terapije lekovima koje mogu biti ponuđene za kontrolu karcinoma su: hemoterapija, antihormonska terapija i ciljana terapija. Pored toga, mogu se primeniti tretmani koji pomažu u ublažavanju simptoma raka ili metastaza. Među najvažnijim od ovih tretmana su agensi za stabilizaciju kostiju, kao što su bisfosfonati ili denosumab koji se daju za obnavljanje i jačanje kostiju, posebno u slučaju metastaza u kostima.
Onkolog može predložiti pacijentima učestvovanje u kliničkom ispitivanju, koje može podrazumevati da se može dobiti novi lek ili lek koji još nije dostupan u zemlji. Klinička ispitivanja su istraživačke studije koje ispituju da li je novi tretman efikasan, bezbedan i najčešće se komparira sa uobičajenim, rutinskim terapijama koji pacijenti primaju za to stanje.
Neželjeni efekti zavise od određene vrste lečenja – i uveliko se razlikuju od leka do leka. Takođe, svi različito reaguju na lečenje. Neželjeni efekti se mogu se veoma razlikovati između različitih osoba. Neki od najčešćih neželjenih efekata lečenja uključuju osećaj umora ili iscrpljenosti (umor), bol, mučninu, povraćanje, dijareju, gubitak kose, nizak broj belih krvnih zrnaca i povećanje telesne težine ili gubitak težine.
Različite opcije lečenja
Ciljevi lečenja karcinoma su sprečavanje daljeg širenja karcinoma, ublažavanje nekih bolnih simptoma izazvanih karcinomom i obezbeđivanje najboljeg mogućeg kvaliteta života.
Koji su glavne vrste tretmana?
Standardni tretman metastatskog karcinoma dojke (MKD) obično uključuje hemoterapiju i radioterapiju. Retko uključuje hiruršku intervenciju. Ostali tretmani koji se mogu sprovesti, poput antihormonske terapije i ciljanih terapija, zavise od vrste karcinoma. Poslednjih godina došlo je do značajnog napretka u terapiji za rak dojke. Dostupno je mnogo više opcija nego ranije.
Hemoterapija – Lekovi za hemoterapiju deluju oslobađanjem toksičnih supstanci, koje imaju za cilj destrukciju ćelija karcinoma. Oni, na žalost, mogu oštetiti i normalne ćelije ,što može izazvati neželjene efekte. Neki lekovi za hemoterapiju daju se u obliku tableta koje se mogu uzimati kod kuće. Ostalima se daje intravenska infuzija, koja zahteva odlazak u bolnicu. Hemoterapija nije uvek najbolja opcija za sve vrste MKD. Da li će pacijent primati hemoterapiju zavisiće od njegovog opšteg stanja, lekova koje je ranije uzimao i od vrste karcinoma. Postoji mnogo različitih vrsta hemoterapija. Ukoliko se ispolje neželjeni efekti visokog gradusa, onkolog će razmotriti prevođenje na drugu vrstu terapije.
Radioterapija – predstavlja upotrebu visokoenergetskih zraka koji ubijaju ćelije karcinoma. U MKD, može se primeniti radioterapija u cilju kontrole rasta tumora. Takođe se može koristiti za ublažavanje bolova u kostima, ako ih terapija karcinomom ne ublaži dovoljno brzo. Uobičajeno je zračenje koštanih metastaza koje uzrokuju bol. Radioterapija za MKD se obično daje kao pojedinačna doza (single shoot) ili kao manji broj frakcija tokom nekoliko dana. U slučaju zadovoljavajućeg opšteg stanja, radioterapija se sprovodi ambulantno. Međutim, u slučaju istovremene primene hemioterapije i radioterapije, neophodno je hospitalno lečenje. Neželjeni efekti radioterapije će se razlikovati u zavisnosti od toga koji deo tela se leči.
Antihormonska terapija – koristi se za lečenje karcinoma dojke koji su osetljivi na hormone, posebno na estrogen. Postoji niz različitih terapijskih lekova zasnovanih na hormonima koji deluju na različite načine u telu, uobičajen način administracije je u obliku tableta, ali neke se daju u obliku injekcija. Izbor antihormonske terapije zavisi od od toga da li ste u menopauzi, perimenopauzi ili premenopauzi.
Targetna terapija – Ciljane terapije deluju blokirajući specifične mehanizme kojima se ćelije raka dojke dele i rastu. Poput hemoterapije i antihormonske terapije, njihov cilj je da kontrolišu napredovanje raka. Budući da su efikasne u samo određenim vrstama karcinoma dojke, ciljane terapije preporučuju se samo pacijentkinja sa specifičnim podtipom malignih tumora. Postoji nekoliko terapija koje ciljaju HER2 receptore. Ovi lekovi deluju kod ljudi sa visokim nivoom HER2 u ćelijama karcinoma, ali ne deluju kod karcinoma koji nemaju ovaj protein. Da bi se odredilo da li je ciljana terapija adekvatna za pojedinačnog pacijenta, neophodno je da se patolog jasno izjasni o kom je podtipu karcinoma dojke reč.
Sredstva za stabilizaciju kostiju (bisfosfonati ili RANK ligandi-denosumab)- predstavljaju lekove koji se koriste za lečenje metastaza u kosti. Deluju tako što pomažu u jačanju i obnavljanju kostiju i smanjuju delovanje ćelija koje imaju ulogu u destrukciji kostiju. Oni mogu pomoći u ublažavanju bolova u kostima i mogu smanjiti dugoročni rizik od preloma kostiju. Uzimaju se kao tablete ili injekcije. Injekcije se daju svake tri do četiri nedelje.
Hirurgija – Hirurgija se retko koristi u MKD. Koristi se u situacijama, kada se očekuje da će uklanjanje tumorskog tkiva znatno smanjiti opterećenje bolešću (tumor burden), poboljšati telesnu funkciju ili će pomoći u ublažavanju bolova.
Tipovi karcinoma dojke
- Hormon- receptor pozitivni, HER2-negativni karcinom dojke se može lečiti lekovima koji suzbijaju proizvodnju hormona estrogena i progesterona, ili lekovima koji blokiraju receptore ovih hormona (anti-hormonska terapija).
- Hormon-receptor negativni, HER2-pozitivni karcinom dojke se može lečiti ciljanim terapijama targetiranjem HER2, kombinovano sa hemioterapijom.
- Hormon receptor pozitivni, HER2-pozitivni – mogu se lečiti ciljanim anti HER2 tretmanom kombinovano sa antihormonalnim terapijama.
- Hormon receptor negativni, HER2-negativni, ili triple-negativni rak, mogu se lečiti efikasno hemioterapijom
Učestalost primene terapija i trajanje primene terapija?
Za razliku od ranog karcinoma dojke, gde se lečenje sprovodi određeno vreme, lečenje MKD je doživotno. To je zato što su trajni tretmani neophodni za kontrolu raka i sprečavanje pogoršanja bolesti. Istovremno, često je potrebno kontinuirano lečenje simptoma metastaza. Kao rezultat toga, može se ordinirati monoterapija (ordiniranje jdnog leka) ili se može primeniti kombinacija lekova. Vremnom se tretman carcinoma može menjati primenom sledstvenih linija.
Neustrašive
Neustrašive
Pogledajte intervjue i učite iz iskustava neustrašivih žena koje se godinama bore protiv karcinoma dojke.
Jasmina Lukić (64), Beograd
Jasmina je imala 48 godina, kada je tokom obilaska majke u bolnici nakon operacije videla da i mlađe žene obolevaju od karcinoma dojke, pa je i sama otišla na kontrolu. Njena verovanja da je zdrava, bila su demantovana…
Rada Nikolić (44), Užice
Rada Nikolić iz Užica, majka je troje dece, koja je savim slučajno 2014. godine primetila kvrgicu na dojci i to samo dva meseca nakon što je prestala da doji treće dete, što je radila i sa prethodno dvoje. Na pregledu je sve izgledalo kao fibroadenom, ali kada je operisana i kada su navodno doborćudni tumori izvađeni, ispostavilo se da nije o njima reč…
Vera Blanuša, (60), Sombor
Veri je u februaru 2020. godine, zahvaljujući njenim sumnjama da se sa njenim telom nešto dešava, potvrđena dijagnoza malignog karcinoma 4b. Ova socijalna radnica, koja je hrabrila druge, prvi put je pogledala smrti u oči. Jedan odlazak u Institut za onkologiju u Kamenici i slike obolelih od raka, bio joj je dovoljan da se trgne, da shvati da je život van tih zidina lep i da treba da se bori…
Đuka Rakinić (57), Sombor
Đuka Rakinić iz Sombora sa dijagnozom karcinoma dojke susrela se pre 17 godina. Gledajući televizor, slučajno je u dubini desne dojke napipala malu kvržicu, kao vrh šibice. Bila je nedelja. Odmah je sutradan otišla u onkološku ambulantu, odakle je upućena na ultrazvuk i na mamografiju, a nakon dve nedelje je operisana…
Svetlana Mirković (48), Sombor
Svetlana Mirković iz Sombora, majka jednog trinaestogodišnjaka, zbog metastatskog karcinoma dojke, nažalost, mora u Beč da ide po “zdravlje”. Njoj je pre četiri i po godine otkriven karcinom dojke. Operisana je, dojka joj je odstranjena, međutim, njoj nije bivalo ništa bolje… Uprkos hormonskim terapijama, tumor markeri su bili povišeni, i posle hemioterapije i posle zračenja. Svetlana je sve vreme bila umorna, pospana… Znala je da nešto nije u redu…